U prosjeku dnevno trošimo dva i pol sata života na društvenim mrežama. (Izvor: EarthWeb) U tih dva i pol sata dnevno, svaki put kad nešto objavimo kredibilitet i integritet su nam na kocki. Loše vijesti brzo putuju, posebno na društvenim mrežama.
Tako je došlo do kulture otkazivanja (cancel culture).
Kultura otkazivanja je trend koji se pojavio u posljednjih nekoliko godina, a odnosi se na otkazivanje podrške pojedincima ili skupinama zbog njihovih izjava ili djela koja se smatraju neprihvatljivima. Također, može se koristiti kao oružje protiv nevinih žrtava. Drugim riječima radi se o bojkotu.
Svaka organizacija podložna je otkazivanju. Od skandala, kvarova proizvoda, povreda podataka, neetičkih poteza ili marketinške kampanje koja je pošla po zlu.
Kultura otkazivanja može uključivati:
- Radnje poduzete kako bi se drugi pozvali na odgovornost
- Cenzuru govora ili povijesti
- Podle radnje poduzete kako bi se drugima nanijelo zlo
- Ljudi otkazuju svakoga s čijim mišljenjem se ne slažu
- Oni koji su izazvani suočavaju se s posljedicama poput bojkota ili otkaza
- Napad na tradicionalno društvo
Veza između društvenih mreža i kulture otkazivanja
Čak i ako uklonite objavu sa svojih kanala na društvenim mrežama, dovoljan je jedan screenshot da krene lavina komentara. Znati što učiniti u takvim okolnostima postalo je sastavni dio poslovanja.
Vaš proizvod, brend ili organizacija mogu biti otkazani u trenutku, a vaš ugled može biti trajno ukaljan. Zato je postalo bitno razumjeti osnove kriznog upravljanja i kriznog planiranja.
Društvene mreže posebno su učinkovite za otkazivanje jer je jednostavno doći do mnoštva korisnika samo jednim klikom.
Kako kultura otkazivanja pokreće krizno planiranje
Bez obzira na to je li kultura otkazivanja na društvenim mrežama namijenjena držanju ljudi odgovornima za njihove postupke ili kažnjavanju za nepravdu, rezultati mogu uzrokovati krizu.
Zato je važno da postoji plan odgovora na krizne situacije. Zaštita teško stečenog ugleda vaše tvrtke uvijek bi trebala biti na prvom mjestu.
Za prelazak s kulture otkazivanja na kulturu odgovornosti dobro je pravodobno i proaktivno odgovoriti svim relevantnim dionicima. Šutnja ovdje nije prava strategija jer šalje poruku nije nas briga i otvara vrata dezinformacijama i pogrešnoj percepciji. Osim pružanja odgovora, javnost očekuje od tvrtke koja je u središtu krize da se obveže i na promjene. Istraživanje pokazuje da dobro vođeno krizno komuniciranje ne utječe samo na percepciju, već i na krajnji rezultat.
Poslovanje je uvijek podložno krizi, a kultura otkazivanja samo je jedna nova prijetnja. Najbolji način zaštite od štetnih posljedica je priprema. Opsežan i redovito osvježavan plan kriznog komuniciranja bit će od velike važnosti ako se nađete u toj situaciji.
Nedavno sam pročitala odličnu izjavu koja baš lijepo opisuje pripremu na krizu, a ide ovako: ne biste valjda kupili aparat za gašenje požara u trenutku kad se vatra zapali?
